Otkrića dalekih zemalja, a time i novih pomorskih puteva, kao i razvoj plovidbenih tehnika, od brodova na jedra do onih na mehanički pogon, zahtijevali su od pomoraca temeljito znanje iz navigacije i brodskih strojeva. Ono se, međutim, moglo dobiti u samo dobro organiziranim školama. Sve spomenuto navelo je austrougarske vlasti da otvore pomorske škole u Bakru, Zadru, Splitu i Dubrovniku.
Na početku rada pomorske škole u Dubrovniku nisu se mogli naći nastavnici za stručne predmete. To je bio i jedini razlog sto je škola počela raditi tek 15. ožujka 1852., pod imenom „Nautička škola", a nastava je trajala dvije godine. Tako je bilo sljedećih dvadesetak godina, a radila je u sklopu realke. Zbog malog broja učenika škola zatvorena školske godine 1860/1861.
Kada je ponovno otvorena, 17. studenog 1862., radila je u Dominikanskom samostanu. Tad se zvala „Mala nautička škola". Radni su uvjeti bili nešto bolji od 1. svibnja 1871., kad je uveden novi nastavni plan i program. Te iste, 1871. godine, škola je preseljena u zgradu gimnazije na Ploče. Promjene su se nizale, pa se tako s dvogodišnjeg prešlo na trogodišnje školovanje, a prvi je put upravo tada uvedena matura.
Konačno, 1881. godine, škola je uselila u svoju zgradu na Brsaljama, gdje se nalazila pune 73 godine. Ubrzo je postigla velik ugled u pomorskim krugovima. Nova reorganizacija uslijedila je 1896. godine; uvedena su dva pripravna, a zatim još tri strukovna razreda pa je školovanje trajalo pet godina. Tada je hrvatski jezik uveden kao obvezatan nastavni predmet. Ovaj način školovanja trajao je 26 godina, a omogućavao je, osim stručnog znanja, stjecanje i opće naobrazbe koja je dolaskom novijih vremena bila prijeko potrebna pomorskim časnicima.
Novi naziv „Pomorska akademija" škola je dobila 1922. godine, a školovanje se skraćuje na četiri godine. Uvođenjem trgovačkih programa u nastavni plan, 1932. godine, mijenja se naziv u "Pomorsko-trgovačka akademija". Sve do 1947. godine nije bilo većih izmjena, pa čak ni za vrijeme Drugog svjetskog rata. Budući da je 1947. godine uveden ekonomski odjel, škola opet mijenja naziv u „Pomorski tehnikum". Taj je odjel upisivao učenike u prvi razred samo sljedeće četiri godine, a obrazovao je stručnjake za širu pomorsku privredu.
Godine 1951. školi je priključen treći razred ribarskog odjela iz Zadra. Tada je nabavljen ribarski brod tipa kočarice građen u Malom Lošinju 1947. godine. Brod se zvao „Nautika" i od 1952. godine plovio je južnim Jadranom. Učenici su na njemu obavljali praksu, a služio je i u privredne svrhe sve do 1976. godine kad je prodan zbog nedostatka sredstava za njegovo održavanje.
Od 1953. do 1958. godine škola ima naziv „Srednja pomorska škola". Za stotu obljetnicu Upravni odbor zaklade Račić dao je zajedno s Ministarstvom pomorstva i Narodnim odborom grada izgraditi novu školsku zgradu na Račićevu zemljištu u Lapadu. Radovi su počeli 4. veljače 1952. godine, a useljenje je završeno 16. listopada 1954. godine. Tako je bilo omogućeno da se proširi djelatnost pa 1956. s radom počinje brodostrojarski odjel. Elektrotehnički odjel jake struje radio je u vremenu od 1961. do 1976. godine.
1959./1960. škola mijenja ime u Pomorska škola Dubrovnik, a 1978.gubi svoj naziv i postaje sastavni dio Centra za odgoj i obrazovanje Dubrovnik, a od školske godine 1983./84. učenici se obrazuju i u zgradi „Kazbek“. Za vrijeme devedesetih godina prošlog stoljeća, a nakon raspada Centra za odgoj i obrazovanje, škola od 1. srpnja 1993. godine nosi naziv Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik.
Prema odobrenjima Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske, škola u svom sastavu ima danas:
Pomorsko nautički odjel ( od 1852. godine )
Brodostrojarski odjel ( od 1956. godine )
Elektrotehnički odjel ( od 1961. godine )
Strojarski odjel ( od 1993. godine )
Tehničar za elektroniku ( od 2000. godine)
Računalni tehničar za strojarstvo ( od 2001. godine)
U svim odjelima redovito se školuju učenici na IV. stupnju zanimanja:
pomorski nautičar
tehničar za brodostrojarstvo
strojarski tehničar
elektrotehničar
elektroničar
računalni tehničar za strojarstvo
Škola ima 12 učionica, prostorije uprave, računovodstvo, zbornicu, sobu za primanje i razgovor s roditeljima, najsuvremenije opremljenu računalnu učionicu za opće i strukovne sadržaje ( ARPA - simulatori prema STWC-konvenciji i simulatori pomoćnih brodskih strojeva ) i nautičku učionicu opremljenu sredstvima i uređajima prema istoj konvenciji, fizikalni kabinet, kabinet za strojarstvo i elektrokabinet te radionice za vježbe i praktikum strojarstva, mornarskih vještina i elektroničkih vježba. Škola ima svoju knjižnicu, amfiteatar i sobu za nastavničke djelatnosti i odmor, ima i vlastitu sportsku dvoranu i vanjsko igralište sa rasvjetom.
Škola posjeduje sustav kvalitete prema normi ISO 9001 s dvojnom certifikacijom Hrvatskog
registra brodova (Croatian register of Shipping - CRS) i Bureau of Veritas Quality
International (BVQI)
U neposrednoj blizini (gotovo građevinski povezan) sagrađen je Pomorski fakultet
Dubrovnik, danas Sveučiliste u Dubrovniku, gdje većina naših učenika nakon
četverogodišnjeg školovanja odlazi stjecati nova i dodatna znanja VI. i VII. stupnja.
CVJETANOVIĆ KREŠO
dipl.ing. pomorskog prometa
prof. strojarske skupine predmeta
kresimir.cvjetanovic@skole.hrJELAVIĆ MATEJ
VUKOSAV SINIŠA
ŠOLETIĆ ELIANA
prof. engleskog jezika i književnosti i francuskog jezika i književnosti
engleski jezik
eliana.soletic@skole.hrJURKIĆ LINDA
prof. biologije i kemije
biologija / kemija
POPOVIĆ MARIJA
dipl. ing pomorskog prometa-nautičkog smjera
nautička grupa predmeta
marija.popovic3@skole.hrKOŠTRO ANTONIO
dipl. ing pomorskog prometa - nautičkog smjera
nautička grupa predmeta
antonio.kostro@skole.hrSTRGAR JERKO
dipl. ing pomorskog prometa-nautičkog smjera
nautička grupa predmeta
jerko.strgar@skole.hrBOŠNJAK MARO
mag. ing. pomorskog prometa nautičkog smjera
nautička grupa predmeta
maro.bosnjak@skole.hrBUTIGAN ANA
ekonomski tehničar
MOJAŠ ŽELJKO
električar
PAVLIČEVIĆ NADA
trgovac
PRIŽMIĆ SNJEŽANA
VULETIĆ NADA
VOJVODA KATE
Školska knjižnica smještena je u prizemlju Škole. U sklopu knjižnice je i čitaonica s osam mjesta.
organizirano upoznavanje učenika s knjižnicom, knjižničnom građom (knjige, časopisi, referentna zbirka, AV građa), najvažnijim stavkama iz Pravilnika o radu knjižnice te s aktivnostima školske knjižnice | upoznavanje s radom čitaonice i korištenjem referentne zbirke | razvijanje navike posjećivanja školske knjižnice | pomoć učenicima u korištenju raznih izvora znanja te pri izboru građe u knjižnici | pomoć učenicima pri odabiru građe za obradu zadanih tema i referata iz pojedinih nastavnih područja | pomoć učenicima pri odabiru građe vezane za temu maturalnog rada | rad s učenicima u čitaonici - savjetovanje pri izboru periodike za samostalno učenje i istraživanje | poticanje duhovnog ozračja u školi prilikom humanitarnih akcija | koordiniranje UNICEFova projekta Škole za Afriku za Pomorsko-tehničku školu Dubrovnik | posudba knjižnične građe | obilježavanje obljetnica i važnijih datuma iz naše povijesti i kulture | okupljanje i motiviranje učenika za sudjelovanje u stvaranju našeg školskog lista Albaros te priprema lista za tisak | izrada popisa udžbenika koji se u školi koriste